Popularno prskanje krastavaca i paprike i rajčice mlijekom. Prirodni trikovi

Posebno je popularno prskanje krastavaca i paprike mlijekom. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) proglasila je sodu bikarbonu sigurnom za jestive biljke, ali ni stim pripravkom ne treba pretjerivati. Pripravak od preslice jača biljke i djeluje protiv gljivičnih oboljenja, a kako bi se bolje primio, treba dodati malo mlijeka ili piva

Kako je u srpnju palo dosta kiše, rajčice su izložene pojavi najčešće bolesti, plamenjači, koja najprije zarazi listove, pa stabljiku i plodove, a za tjedan dana može uništiti cijeli nasad. Važno je stoga rajčice provjetravati i pincirati kao preventivne mjere, stoga što se kod bujnih sorti ili onih nedovoljno pinciranih češće javlja plamenjača, jer se u njima lakše zadržava vlaga. Bolest se prvo javlja na krumpiru, a onda se seli na rajčicu.

Prvi znakovi zaraze se vide na donjim listovima, na kojima se javljaju vodenaste pjege, najčešće na mjestima gdje se zadržavaju kapljice vode. Pjege na gornjoj strani listova postaju svijetlo sive do svijetlo smeđe. Pjege postaju sve veće i na kraju se listovi suše dok peteljka još neko vrijeme ostaje zelena. Na stabljici su vidljive promjene na mjestu spoja s lisnom peteljkom jer se na tim mjestima zadržava voda.

Dio biljke iznad zaraženog mjesta se suši, a na inficiranim plodovima nastaju tamno zelene i ulegnute zone. U završnoj fazi bolesti, većina listova se osuši i izgledaju kao da ih je zahvatio plamen odakle i naziv za ovu bolest.

Važna preventivna mjera je plodored, a treba saditi zdrave presadnice i otporne sorte koje nose oznaku Ph (Phytophthora) što znači da su tolerantne na plamenjaču. Također zalijevajte rajčice najbolje u ranim jutarnjim satima i nikako ne po lišću.

Vršna trulež plodova paprike i rajčice je također česta bolest, pa preventivno treba omogućite vjetru da struji između njih kako bi se spriječilo zadržavanje vlage. Zaražene biljne dijelove treba ukloniti, a i potpornje treba spaliti ili dezinficirati.
Prirodne metode zaštite oslanjaju se na mlijeko, sodu i preslicu, a najbolje ih je početi koristiti već kao prevenciju bolesti.

Najbolje je koristiti svježe kravlje ili kozje, a treba ga razrijediti s vodom. U 1 litru vode dodajte 1 decilitar mlijeka i s tim pripravkom prskajte biljku sa svih strana, pogotovo s donje. Preporučuje se ovaj postupak ponavljati svakih sedam dana. Posebno je popularno prskanje krastavaca i paprike mlijekom. Mlijeko se može miješati i sa sodom bikarbonom.

I preslica jača biljku.Potrebno je 1 kg svježe ili 150 grama osušene poljske preslice koja se potopi u 10 l vode. Nakon što odstoji 24 sata, smjesa se kuha na laganoj vatri 30 min. Kada je gotovo, ohladi se i procijedi, a prije tretiranja razrjeđuje se vodom u omjeru 1:5. Ovaj pripravak jača biljke i preventivno djeluje protiv gljivičnih oboljenja, a kako bi se bolje primio, treba dodati malo mlijeka ili piva.

Prskanje rajčice sodom bikarbonom je korisno jer je ona blagotvorno antifungalno sredstvo, naročito protiv plamenjače. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) proglasila je natrijev bikarbonat sigurnim za jestive biljke. Ne djeluje tako da ubija gljivična oboljenja već mijenja pH ravnotežu lišća sa 7 na 8 kako gljivične spore ne bi mogle klijati i razmnožavati se.

Sprej od sode bikarbone može se koristiti i kao zaštita rajčice od smrdljivog martina, a najbolje je prskati rajčice ujutro ili navečer kako se biljka ne bi oštetila.

1. Recept za sprej od sode bikarbone:
   5 žlica hortikulturnog ulja sa 7,5 litara vode dobro izmiješajte. Potom dodajte 8 žlica sode bikarbone i miješajte dok se u potpunosti ne otopi.
2. Recept za sprej od sode bikarbone i prirodnog sredstva za pranje suđa:

Prirodno sredstvo za pranje suđa ne smije sadržavati izbjeljivače, mirise i druge aditive. Pomiješajte 2 žlice sode bikarbone, 2 žlice hortikulturnog ulja i 4 kapi sredstva za pranje posuđa u 7,5 litara vode.
Prije nanošenja bilo kojeg od ova dva spreja uklonite što je više moguće zahvaćenog lišća s biljke. Potom najprije pošpricajte biljke samo vodom kako biste otvorili pore, a zatim mješavinom sode bikarbone.

Nanesite je temeljito po cijeloj biljci. Nemojte zaboraviti donje strane lišća. Ponavljajte postupak svaki dan, sedam do osam dana, dok ne dovedete bolest pod kontrolu.

Ipak, treba znati da prekomjerno i učestalo korištenje pripravka od sode bikarbone može uzrokovati sušenje lišća, a osim toga, soda bikarbona se može akumulirati u tlu gdje upija željezo i kalcij te sprječava apsorpciju željeza u biljku, što može rezultirati sporim rastom ili žućkastim lišćem.
Rajčicu je moguće zaštititi i upotrebom modre galice (Bordoška juha).

Preuzeto sa:https://www.novilist.hr/